Prva pomoć

Što je prva pomoć?

Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznenada oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.

Kako se kod osobe provjerava stanje svijesti?

Stanje svijesti se provjerava tako da osobi nježno protresemo ramena i uputimo glasno i razgovijetno pitanje, npr.: „Čujete li me?“, „Što se dogodilo?“

Kada i kako skidati zaštitnu kacigu?

Zaštitna kaciga se u pravilu ne skida, a skida se samo:
– Ako je unesrećena osoba bez svijesti, a s kacigom na glavi ne može joj se osloboditi dišni put
– Ako je unesrećena osoba bez svijesti i povraća
– Ako unesrećena osoba ne diše pa treba započeti umjetno disanje
– Ako su prisutne teške ozljede glave, osobito kad se pojavi krvarenje

Za pravilno skidanje zaštitne kacige potrebne su dvije osobe. Tijekom skidanja kacige važno je učvrstiti glavu i vrat te ih održavati u ravnini tijela (neutralan položaj) kako bi se spriječili pomaci vratne kralježnice.
1. Prva osoba kleči iza glave i s obje ruke obuhvaća kacigu postrance u razini donje čeljusti, održavajući glavu i vrat ozlijeđene osobe u neutralnom položaju. Druga osoba za to vrijeme kleči postrance od glave i otvara zaštitno staklo (vizir), a zatim otvara ili reže remenčić kacige ispod brade. Prva osoba i dalje održava glavu u neutralnom položaju.
2. Druga osoba osigurava neutralan položaj glave, pridržavajući jednom rukom vrat s donje strane, uvlačeći prste ispod ruba kacige, a istodobno drugom rukom drži donju čeljust.
3. Kad su glava i vrat tako osigurani, prva osoba širi kacigu koliko god je to moguće, diže je preko brade i nosa pa, polako povlačeći prema sebi, kacigu skida s glave i odlaže je postrance.
4. Kad je kaciga skinuta, prva osoba ponovno prihvaća glavu i održava je u neutralnom položaju, tako da polaže ruke preko ušiju ozlijeđene osobe, a kažiprstima i palcima drži donju čeljust, sve dok druga osoba ne izradi ovratnik.

Koji je postupak u slučaju prometne nesreće?

Postoje četiri koraka koja na mjestu nesreće uvijek treba poduzeti
– pobrinite se za sigurnost
– procijenite stanje unesrećene osobe
– pozovite pomoć
– pružite potrebnu prvu pomoć

Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja diše.

Osobu treba staviti u bočni položaj kako bi joj održali prohodnost dišnog puta, i omogućili joj nesmetano disanje i spriječili gušenje.

Pokažite kako se izvodi postupak vanjske masaže srca.

– Kleknite pokraj prsnog koša unesrećene osobe
– Stavite korijen (meki jastučasti dio) dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti unesrećene osobe. Mjesto pritiska možete odrediti i preko odjeće, ne gubite vrijeme skidanjem košulje, veste ili drugih odjevnih predmeta.
– Na tu ruku stavite korijen dlana druge ruke. Isprepletite prste obje ruke. Pazite da vam prsi ne budu odignuti od površine prsnog koša.
– Pazite da vam ramena budu postavljena okomito točno u ravnini iznad prsne kosti unesrećene osobe. S ispruženim rukama utisnite prsni koš 5 do 6 cm . Laktovi moraju biti ispruženi, a u trenutku utiskivanja ramena se moraju nalaziti iznad prsne kosti. U takovom položaju možete iskoristiti težinu vlastitog tijela za pritisak koji mora biti kratkotrajan i snažan. Snagu pritiska treba prilagoditi tjelesnoj građi i uzrastu unesrećene osobe.
– Nakon svakog pritiska pustite da se prsa potpuno izravnaju. Tako će se krv ponovno vratiti u srce. Ne odvajajte ruke od prsne kosti.
– Pritisak mora trajati jednako koliko i otpuštanje pritiska.
– Izvršite 30 pritisaka brzinom od 100 do najviše 120 pritisaka u minuti.

Kada će se pristupiti drugom (sekundarnom) pregledu unesrećene osobe i što se njime mora procijeniti?

Sekundarnom pregledu ćemo pristupiti tek nakon što smo primijenili neodgodive postupke prve pomoći ili nakon što smo zbrinuli najteže ozljede na unesrećenoj osobi.
Pregled obavite u slijedu od glave prema nogama. Pogledom i opipom potražite sve znakove ozljeda na unesrećenoj osobi. Pitajte osobu za subjektivne znakove kao što su: bol, mučnina, vrtoglavica, opći osjećaj slabosti, trnci, osjećaj žeđi, osjećaj hladnoće, itd. Prilikom pregleda prikupite što više podataka o unesrećenoj osobi: boluje li od koji bolesti, uzima li kakve lijekove, ima li alergija i kad je zadnji put jela i pila.

Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja ne diše (postupak oživljavanja).

– Kad ustanovite da unesrećena osoba bez svijesti ne diše normalno, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ili zamolite nekoga drugoga u blizini da to učini
– Započnite oživljavanje s vanjskom masažom srca. Izvršite 30 pritisaka brzinom od 100 do najviše 120 pritisaka u minuti.
– Započnite s umjetnim disanjem, primijenite dva upuha zraka. Ne zaboravite koristiti zaštitnu foliju za davanje umjetnog disanja! Prekrijte usta unesrećene osobe zaštitnom folijom za davanje umjetnog disanja.
– Nastavite s vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2. Nemojte prekidati oživljavanje radi provjere životnih funkcija.
– Nastavite oživljavanje sve dok ne dođe kvalificirana osoba i preuzme oživljavanje ili dok se ne premorite. Ako u bilo kojem trenutku unesrećena osoba započne disati, prekinite oživljavanje. Odmah ponovno prvo provjerite svijest, a zatim disanje. Ako je unesrećena osoba i dalje bez svijesti, a diše, postavite je u bočni položaj.

Pokažite zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavojem.

Navedite priručna sredstva za pružanje prve pomoći.

Priručno sredstvo:
 osobne zaštite: čiste plastične vrećice ili bilo kakve plastične rukavice
 imobilizacije: novine, daščice, prometni trokut, odjeća
 previjanja i zaustavljanja krvarenja: bilo koja čista tkanina i odjevni predmeti, itd.

Objasnite važnost prepoznavanja i pružanja prve pomoći kod sumnje na ozljedu kralježnice.

Važnost je u tome da se spriječi daljnje ozljeđivanje kralježnice moždine.

Pokažite kako se izvodi zavoj šake ili stopala trokutastom maramom.

Pri određivanju prioriteta prilikom pružanja prve pomoći, koje ozljede i stanja se zbrinjavaju prve?

Prvo se zbrinjavaju ozljede i stanja koja ugrožavaju život (prestanak disanja, besvjesno stanje, jako krvarenje, ozljede koje mogu dovesti do šoka i šok).

Navedite znakove na temelju kojih ćete posumnjati na ozljedu kralježnice.

Na ozljedu kralježnice treba posumnjati ako je do ozljeđivanja došlo u prometnoj nesreći, pri padu s visine, u tučnjavi, kod skoka na glavu u vodu, pada teškog predmeta na leđa i slično, pogotovo kad je pritom došlo do teže ozljede glave praćene gubitkom svijesti. U pravilu, svaku osobu u besvjesnom stanju kod koje se ozljede nastale na opisani način zbrinjavamo kao da se radi o ozljedi kralježnice. Znakovi: bol u vratu i leđima, rane i nepravilnosti u području leđa, nemogućnost ili otežano pokretanje ruku ili nogu, poremećaj osjeta ili osjećanje trnaca i vrućine u ekstremitetima.

Pokažite kako se izvodi zavoj koljena trokutastom maramom.

Kako se na siguran način uklanja odjeća i obuća s unesrećene osobe?

Odjeću, obuću ili zaštitna sredstva ćete ukloniti s ozlijeđene osobe pažljivo i bez suvišnog pomicanja, samo kad sprečavaju primjenu postupaka prve pomoći. Najčešće je dovoljno ukloniti odjeću samo s ozlijeđenog dijela tijela. Kod unesrećene ili naglo oboljele osobe često je potrebno popustiti pritisak tijesno pripijene odjeće. Ako odjeću i obuću nije moguće ukloniti bez pomicanja ili rizika od pogoršanja postojeće ozljede, tada ih uklanjamo pranjem ili rezanjem. Kod ozljeda gornjih ekstremiteta, da biste pravilno skinuli kaput, jaknu, vestu, košulju ili pulover, najprije poduprite ozlijeđenu ruku. Uklanjanje započnite s ramenima i ruke koja nije ozlijeđena, a potom polako povlačeći i s ozlijeđene ruke. Kod ozljeda donjih ekstremiteta, da biste pravilno skinuli cipele, čarape i hlače, najprije poduprite ozlijeđenu nogu. Otpustite remen, uzice i slično te pažljivo povlačenjem svucite odjevne predmete.

Opišite postupak prve pomoći kod udara struje ili groma.

Unesrećenoj osobi možemo prići odmah nakon udara jer je opasnost prošla.
1. Ostanite smireni
2. Pozovite hitnu medicinsku pomoć
3. Kod unesrećene osobe provjerite životne funkcije, a u slučaju potrebe primijenite odmah i uporno oživljavanje

Pokažite kako se izvodi zavoj lakta trokutastom maramom.

Koji su razlozi za hitno pomicanje unesrećene osobe s mjesta nesreće?

Razlozi za hitno pomicanje unesrećene osobe s mjesta nesreće: -ako je osoba u opasnosti koju se ne može kontrolirati ili otkloniti -ako je upitno možete li primijeniti postupke prve pomoći bez ugrožavanja vlastite sigurnosti -ako joj prijeti opasnost zbog utjecaja hladnoće ili topline

Opišite postupak prve pomoći kod utapanja.

1.Kod unesrećene osobe provjerite životne funkcije,a u slučaju potrebe primijenite odmah i uporno oživljavanje.
2.Spriječite daljnji gubitak topline (uklonite mokru odjeću, umotajte unesrećenu osobu u pokrivače) nakon uspješno provedenog oživljavanja ili zamolite nekoga da Vam pri tome pomogne.
3.Pozovite hitnu medicinsku službu.

Pokažite kako se izvodi zavoj ramena trokutastom maramom.

Opišite tehniku hitnog pomicanja unesrećene osobe.

Ako je unesrećena osoba pri svijesti objasnite joj što ćete učiniti i zamolite je za suradnju. Ruke unesrećene osobe položite uz njezino tijelo. Kleknite iza glave unesrećene osobe. Jednu ruku stavite pod njezin vrat, a drugu između njezinih lopatica. Pažljivo podignite glavu i ramena unesrećene osobe i približite joj se. Podignite leđa unesrećene osobe i stavite je u sjedeći položaj. Pridržavajte joj ramena. Stavite obje ruke pod pazuha unesrećene osobe i uhvatite jednu od njezinih podlaktica. Jednom rukom uhvatite ručni zglob, a drugom podlakticu unesrećene osobe. Držeći ruku unesrećene osobe zauzmite položaj čučnja. Vaše noge trebaju biti razdvojene, a jedno stopalo izbačeno prema van. Kod podizanja unesrećene osobe leđa vam moraju biti ravna, da se kralješnica ne može savijati u stranu. Unesrećenu osobu držite što bliže tijelu i podižite je s obje ruke. Ruku unesrećene osobe čvrsto pritisnite na njezina prsa. Iz tog stava započnite podizanje. Ustanite poravnatih leđa i podignite unesrećenu osobu. Hodajte natraške i vucite unesrećenu osobu za sobom. Pazite na prepreke koje se mogu nalaziti iza vas.

Koji je postupak prve pomoći kod sunčanice i toplinskog udara?

Sunčanica:
1. Sklonite osobu sa sunca u hlad i rashlađujte je.
2. Stavite oboljeloj osobi hladni oblog(mokru iscijeđenu tkaninu) na glavu.
3. Dajte oboljeloj osobi manju količinu vode ili prirodnog voćnog soka.
4. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije, a u slučaju pogoršanja stanja pozovite hitnu medicinsku službu i primijenite potrebne postupke prve pomoći.
Toplinski udar:
1. Odmah pozovite hitnu medicinsku službu jer je nužno liječenje ovog poremećaja u zdravstvenoj ustanovi.
2. Čim prije započnite rashlađivanje tijela unesrećene osobe prskajući je vodom uz istodobno stvaranje umjetnog propuha.
3. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Pokažite kako se izvodi zavoj kuka trokutastom maramom.

Koji je postupak prve pomoći kod kratkotrajnog gubitka svijesti.

1. Kleknite kraj osobe i provjerite svijest tako da joj nježno protresete ramena i uputite glasno i razgovijetno pitanje, primjerice “Čujete li me?”, “Što se dogodilo?” .
2. Ako je u trenutku provjere osoba već pri svijesti i reagira na Vaš poziv otvaranjem očiju i odgovaranjem na pitanja, ostavite je u zatečenom ležećem položaju.
3. Provjerite ima li ozljeda i zbrinite ih. Ako osoba nema drugih ozljeda, podignite joj noge do visine svojih ramena.
4. Ostanite uz osobu, promatrajte joj lice radi znakova oporavka, pratite i kad got je moguće bilježite životne funkcije(svijest, disanje).
5. Ako osoba počne povraćati, okrenite je na bok.
6. Otpustite sve tijesno pripijene odjevne predmete.
7. Pobrinite se da osoba ima dovoljno svježeg zraka; zamolite nekog od prisutnih da Vam pomogne, a ostale da se udalje.
8. Svakako pitajte osobu za moguće postojeće bolesti.
9. Ako se stanje popravlja, pomozite osobi da se postupno podigne.
10. Ako se stanje pogoršava, ako se kratkotrajni gubitak svijesti ponavlja, ako postoji sumnja na probleme sa srcem ili ako besvjesno stanje potraje dulje od dvije minute, pozovite hitnu medicinsku službu, a do njihovog dolaska pružite svu potrebnu prvu pomoć.

Kako se pravilno izvodi imobilizacija?

1. Odaberite sredstva za imobilizaciju.(trokutaste marame i priručna sredstva: novine, daščice, deke, odjevne predmete i sl. Drugi neozlijeđeni dio tijela također može poslužiti za imobilizaciju )
2. Pridržavajte se pravila koja određuju koje dijelove tijela je potrebno imobilizirati kako bi se osiguralo potpuno mirovanje ozlijeđenog dijela tijela.(Imobilizirajte slomljenu kost, susjedne zglobove uz slomljenu kost i dvije trećine kosti, uz svaki od susjednih zglobova. Da biste osigurali potpuno mirovanje ozlijeđenog zgloba imobilizirajte ozlijeđeni zglob i uz njega susjedne kosti.)
3. Vodite računa o položaju u kojem će se imobilizirati ozlijeđeni dio tijela, ali nikad nemojte na silu ispravljati ozljedom izobličen dio tijela.(Nastojte imobilizirati ozlijeđene ekstremitete u “prirodnom položaju”: ruku savijenu u laktu pod pravim kutom, nogu ispruženu, šaku u položaju kao da drži lopticu. Kad to nije moguće, imobilizirajte ozljedu u zatečenom položaju.
4. Uvijek provjerite perifernu cirkulaciju nakon učinjene imobilizacije.

Pokažite postupak prve pomoći kod gušenja stranim tijelom u dišnom putu.

Kada je dišni put djelomično začepljen, unesrećena osoba će jako kašljati što može otežati disanje. Postupak: Potičite osobu na kašljanje i ohrabrujte je. Nemojte primjenjivati udarce u leđa ili pritiske na trbuh. Ostanite s osobom dok se kašalj ne smiri i ne počne normalno disati. Kada je dišni put potpuno začepljen, unesrećena osoba ne može govoriti, kašljati ni disati. To je situacija opasna po život. Postupak: Udarite osobu 5 puta po leđima. Nakon svakog udarca, provjerite je li problem nestao. Ako udarci po leđima ne pomognu, do 5 puta pritisnite trbuh osobe. Ako ni to ne pomogne, primijenite naizmjence do 5 udaraca po leđima i do 5 pritisaka na trbuh. Ako unesrećena osoba izgubi svijest, pažljivo je spustite na tlo. Odmah obavijestite hitnu medicinsku službu, a zatim započnite oživljavanje.

Koji je postupak prve pomoći kod osobe koja ima vanjsko krvarenje?

1. Smirujte i bodrite unesrećenu osobu.
2. Postavite unesrećenu osobu u ležeći položaj.
3. Uklonite odjeću koja pokriva ranu koja krvari.
4. Zaustavite krvarenje izravnim pritiskom na ranu, a kad je to moguće primijenite i kompresivni zavoj kako biste se mogli posvetiti i drugim ozljedama i unesrećenim osobama. Uvijek prvo primijenite izravni pritisak na ranu. Ako je rana koja krvari u području kuka, sjednog dijela, vrata i prepone, te je i jedini način zaustavljanja krvarenja u okviru prve pomoći.

Koji je postupak prve pomoći kod opeklina?

1. Kad je odjeća unesrećene osobe u plamenu, ugasite vatru.(Suhi postupak, pomoću vode, pomoću aparata za gašenje)

2. Smirujte i bodrite unesrećenu osobu

3. Unesrećenu osobu postavite u udoban ležeći položaj, a ako su opečeni i dišni putevi u sjedeći položaj.

4. Uklonite nakit (prstenje, narukvice, sat) što prije, dok opečeni dio ne otekne.

5. Što prije ohladite opeklinu odmah na mjestu nesreće.

6. Nakon hlađenja, opeklinu prekrijte sterilnim materijalom (gazom, čistom tkaninom ili “zavojem za opekline”). Rahlo zavijte, nemojte stezati. Na opeklinu nemojte stavljati antibiotsku ili kakvu drugu kremu ili pripravke, a mjehure, ako ih ima, nemojte bušiti.

7. Mirovanjem ili imobilizacijom ozlijeđenog dijela tijela smanjite bol i širenje infekcije.

8. Pozovite hitnu medicinsku službu ili savjetujte unesrećenoj osobi da se obrati liječniku.

9. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline.

10. Žeđ ublažujte vlaženjem usnica unesrećene osobe.

11. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne medicinske službe, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Pokažite postupak imobilizacije noge.

Kada se ozlijeđena osoba postavlja u autotransfuzijski položaj?

U autotransfuzijski položaj stavlja se unesrećena osoba ako ima znakove iskrvarenja, a da se ne radi o krvarenju u trbušnu šupljinu i prsni koš.Unesrećenoj osobi potrebno je podignuti noge za 20 – 30 cm, glavu spustiti na podlogu,podignuti ruke i pridržavati ih u zraku. Unesrećena osoba treba ležati na leđima i po mogućnosti joj postaviti neki predmet ispod potkoljenica. Unesrećenu osobu se ne smije postaviti u autotransfuzijski položaj kod unutarnjih krvarenja, ako nisu zaustavljena vanjska krvarenja i ako je unesrećena osoba bez svijesti.

Koju su najvažniji postupci pružanja prve pomoći kod naglo nastupajućih bolesti?

Smirite naglo oboljelu osobu, pozovite hitnu medicinsku službu ili zamolite nekog da to učini. Pazite da naglo oboljela osoba miruje i da se ne napreže. Smjestite je u udoban sjedeći ili polusjedeći položaj. Pobrinite se da osoba ima dovoljno svježeg zraka, zamolite nekog od prisutnih da Vam pomogne, a ostale udaljite. Otpustite pritisak tijesno pripijene odjeće. Redovito provjeravajte je li naglo oboljela osoba pri svijesti i diše li normalno. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije, a u slučaju potrebe primijenite odmah i uporno oživljavanje.

Pokažite postupak imobilizacije nadlaktice.

Kako prepoznati unutarnje krvarenje i koji je postupak prve pomoći?

Unutarnje krvarenje uglavnom nije vidljivo pa ga prepoznajemo po vanjskim znakovima. Važno ga je prepoznati što prije jer se postupcima prve pomoći ne može zaustaviti, a unesrećena osoba mora što prije stići u bolnicu. Znakovi koji ukazuju na unutarnje krvarenje su: izrazito blijeda, hladna i vlažna koža unesrećene osobe uz osjećaj slabosti, vrtoglavice, jake pospanosti, žeđi, hladnoće, mučnine i straha od smrti. Unesrećenoj osobi iskri pred očima i šumi u ušima. Disanje može biti površno i ubrzano. Puls zbog smanjenog volumena krvi kod velikog krvarenja postaje ubrzan i jedva zamjetan.

1. Čim prepoznate ili ako samo posumnjate na unutarnje krvarenje, pozovite hitnu medicinsku službu.

2. Ostanite uz unesrećenu osobu do dolaska hitne medicinske službe.

3. Pružite unesrećenoj osobi psihosocijalnu potporu, bodrite je.

4. Postavite unesrećenu osobu u odgovarajući položaj, ovisno o mjestu krvarenja.

5. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline.

6. Ublažujte žeđ vlaženjem usnica unesrećene osobe.

7. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije i u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Opišite postupak prve pomoći ako je unesrećena osoba s ozlijeđenom kralješnicom bez svijesti

Kad unesrećena osoba kod koje sumnjamo na ozljedu kralješnice prestane disati potrebno je odmah započeti oživljavanje jer će u protivnom osoba kroz nekoliko minuta umrijeti. Oživljavanje primijenite po opisanom postupku za oživljavanje.

Pokažite pravilan položaj prijevoza osobe s ozljedom prsnog koša.

Polusjedeći položaj

Opišite kako prepoznati traumatski šok i koji je postupak prve pomoći

Znakovi kod kojih ćete prepoznati traumatski šok: blijeda, hladna i vlažna koža; brz i kratak dah; ubrzani slabi puls koji se ne može opipati na ručnom zglobu; slabost i vrtoglavica; mučnina, a možda i povraćanje; žeđ. U konačnici je moguć gubitak svijesti i prestanak disanja. Postupcima prve pomoći ne može se spriječiti napredovanje nastalog šoka, ali se može spriječiti njegov nastanak. Najvažnije je da unesrećenoj osobi bude što prije pružena stručna medicinska pomoć u zdravstvenoj ustanovi.

Stoga bez odlaganja pozovite hitnu medicinsku službu. Smirite i bodrite unesrećenu osobu, savjetujte joj da miruje. Omogućite unesrećenoj osobi udoban položaj, ovisno o vrsti ozljede. Ne napuštajte unesrećenu osobu u šoku, neprekidno budite uz nju, osim ako morate otići pozvati hitnu medicinsku službu. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline. Unesrećenoj osobi nemojte dati jesti ni piti, žeđ joj ublažit vlaženjem usnica. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije i u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Opišite postupak prve pomoći kod otrovanja ugljičnim monoksidom.

1.Uz maksimalan oprez kod izvlačenja, uklonite unesrećenu osobu iz zagađenog prostora, odnosno atmosfere.

2.Pozovite hitnu medicinsku službu.

3.Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije i po potrebi primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Pokažite kako se stavlja u pravilan položaj osoba koja krvari iz nosa

Ozlijeđenu osobu postavite u sjedeći položaj s glavom oslonjenom na ruke kojima se osoba oslanja na svoje noge – u “pozu mislioca”. Važno je gornji dio tijela i glavu ozlijeđene osobe nagnuti prema naprijed. Čvrsto stisnite meki dio nosa. Uputite osobu da diše na usta. Stisak popustite nakon 10 do 15 minuta, kako biste provjerili je li krvarenje zaustavljeno. Ako je krvarenje zaustavljeno, dajte uputu osobi da ne dira i ne ispuhuje nos. Ako krvarenje nije zaustavljeno, postupak ponavljajte do 30 minuta, ako potraje dulje od 30 min. potrebno je obratiti se hitnoj medicinskoj službi.

Koji se materijali koriste za zbrinjavanje otvorenih ozljeda?

Za zbrinjavanje otvorenih ozljeda se koriste sterilni materijali: gaze, komprese, prvi zavoj, aluplast (neprijanjajući sterilni materijali).

Opišite postupak prve pomoći kod otrovanja antifrizom.

1.Pozovite hitnu medicinsku službu.

2.Protuotrov je etilni alkohol. Otrovanoj osobi dajte odmah 1/4 decilitra žestokog pića. Kod dugog čekanja hitnu medicinske službe ili ako prijevoz do bolnice traje dulje vrijeme, otrovanoj osobi dajte tu količinu svaki sat.

3.Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije i u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Pokažite kako se zaustavlja krvarenje kompresivnim zavojem.

Položite sterilnu gazu, jastučić prvog zavoja ili najčišću tkaninu na ranu. Na sterilnu gazu postavite “kompresivni predmet” preko kojeg će se vršiti kompresija (pritisak) na ozlijeđenu krvnu žilu. U tu svrhu koristite smotani zavoj, smotak neke druge tkanine ili neko priručno sredstvo, kao na primjer obli kamen ili komadić drveta. Čvrsto omotajte zavoj oko “kompresivnog predmeta” i na taj način preko njega izvršite pritisak na prekinutu krvnu žilu u rani. Zavežite krajeve zavoja jedan za drugi. Čvor napravite iznad rane da biste pojačali pritisak. Ako krvarenje ne prestaje, nemojte uklanjati zavoj koji ste postavili, već preko njega omotajte još jedan zavoj. Pazite da zavoj ne bude stegnut prečvrsto da ne bi zaustavio cirkulaciju. Zato je potrebno uvijek provjeriti cirkulaciju ispod mjesta gdje ste postavili kompresivni zavoj. Provjeru trebate napraviti odmah nakon što ste postavili zavoj. Ako ste provjerom cirkulacije ustanovili da je zavoj prečvrsto stegnut, malo ga popustite, ali ga nemojte potpuno ukloniti.

Što se ne smije raditi kod opeklina?

– na silu trgati zalijepljenu odjeću
– ne hladiti jako hladnom vodom
– nikada ne koristiti led
– na opeklinu ne stavljati nikakve kreme, praške…
– ako ima mjehura-NE ih bušiti

Opišite kako prepoznati zatvoreni prijelom i koji je postupak prve pomoći.

– koža iznad prijeloma je čitava
– izobličenje (deformacija) tj. asimetrija udova
– oticanje i promjena boje od crvene do plave na mjestu prijeloma
– bolovi koji se povećavaju pokretanjem ili nemogućnost pokretanja
– skraćenje i izvijanje ekstremiteta
– škripanje uzrokovano struganjem krajeva kostiju

Postupak prve pomoći

1. Smiriti unesrećenu osobu.
2. Postaviti unesrećenu osobu u ležeći ili sjedeći položaj ovisno o tome na kojem dijelu tijela se nalazi ozljeda.
3. Pozvati hitnu medicinsku službu.
4. Ako se očekuje brz dolazak hitne pomoći i ako unesrećenoj osobi ne prijeti neposredna opasnost, nemojte je pomicati. Zamolite unesrećenu osobu da bude mirna. Poduprite ozlijeđeni dio tijela i spriječite njegovo pomicanje.
5. U slučaju potrebe pomicanja unesrećene osobe ili potrebe prijevoza, imobilizirajte ozlijeđeni dio tijela u prirodnom ili zatečenom položaju. Ozljedom izobličeni dio tijela NE smijete ispravljati. Prilikom bilo kakvog pokretanja ozlijeđenog dijela tijela, pridržavajte slomljeni dio uz blago uzdužno istezanje.
6. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja topline ili hladnoće.
7. Ublažite žeđ vlaženjem usnica unesrećene osobe.
8. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne pomoći, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Pokažite kako se zaustavlja krvarenje izravnim pritiskom na ranu.

Komadom sterilne gaze čvrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeđeni ud i zadržite ga u povišenom položaju.

Što su kemijske ozljede i kako se pruža prva pomoć?

Kemijske ozljede su otvorene ozljede nastale djelovanjem korozivnog sredstva (kiseline, lužine, soli teških metala) na kožu. Kemijske ozljede zahtijevaju hitno zbrinjavanje u bolnici. Identificirajte sredstvo kad je god to moguće.
Obavezno koristite zaštitna sredstva i pažljivo rukujte s ostacima kemijskog sredstva i natopljenom odjećom.
Postupak prve pomoći
1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu.
2. Uklonite svu odjeću koja je natopljena korozivnim sredstvom.
3. Uklonite korozivno sredstvo s kože:
– obilno isperite ozlijeđeni dio vodom
– ako je kemijsko sredstvo kruto, najprije ga mehanički odstranite, a tek zatim taj dio tijela isperite
– nikada nemojte pokušati neutralizirati kemijsko sredstvo na koži
4. Postavite unesrećenu osobu u udoban položaj, ležeći ili sjedeći, ovisno o mjestu ozljede
5. Pokrijte ozljedu sterilnim materijalom i rahlo zavijte bez stezanja.
6. Mirovanjem ili imobilizacijom ozlijeđenog dijela tijela smanjite bol i širenje infekcije.
7. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja topline ili hladnoće.
8. Pozovite hitnu medicinsku službu.
9. Ostanite uz unesrećenu osobu.
Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne pomoći, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Opišite kako prepoznati ozljede zdjelice i koji je postupak prve pomoći.

Znakovi ozljede:
 bol koja se pojačava prilikom pokretanja unesrećene osobe i kod postraničnog pritiska na zdjelične kosti
 nemogućnost pokretanja
 ako je ozlijeđena i bedrena kost vidjet će se asimetrija nogu
Postupak prve pomoći:
1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu.
2. Pozovite hitnu medicinsku službu.
3. Unesrećena osoba mora mirovati. Smjestite unesrećenu osobu u ležeći položaj s glavom i ispruženim nogama u ravnini. Ako nema znakova ozljede bedrene kosti, unesrećenoj osobi blago savijte noge u koljenu i malo ih poduprite u tom položaju mekim podmetačem, jastukom ili presavijenom odjećom.

Ne pomičite unesrećenu osobu bez prijeke potrebe. Čekajte hitnu medicinsku službu uz unesrećenu osobu.
4. Primijenite sve ostale potrebne postupke prve pomoći.
5. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne pomoći, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Pokažite postupak imobilizacije podlaktice.

Što su rane i na što su usmjereni postupci prve pomoći prilikom zbrinjavanja rane?

Rane su otvorene ozljede nastale djelovanjem mehaničke sile koja oštećuje kožu.
Postupci prve pomoći uvijek su usmjereni na:
– zaustavljanje krvarenja
– sprečavanje nastanka i širenja infekcije
– smanjenje bolova

Opišite postupak prve pomoći ako je unesrećena osoba s ozlijeđenom kralježnicom pri svijesti.

1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu.
2. Pozovite hitnu medicinsku službu.
3. Poduprite glavu i vrat rukama i održavajte ih u neutralnom položaju.
Tehnika održavanja glave i vrata u neutralnom položaju
– Smjestite unesrećenu osobu u ležeći položaj s glavom i nogama u ravnini, priljubljenima uz podlogu.
– Kleknite ili lezite iza glave unesrećene osobe.
– Svoje laktove oslonite na tlo ili na koljena da vam ruke ostanu mirne.
– Pažljivo, objema rukama obuhvatite glavu i vrat unesrećene osobe, pazeći pritom da joj ne pokrijete uši. Stabilizirajte i poduprite glavu unesrećenoj osobi u neutralnom položaju u kojem su glava, vrat i kralježnica poravnati.
– Zamolite pomagača da s jedne i druge strane glave i vrata unesrećene osobe stavi smotane deke, ručnike ili smotuljke odjeće dok vi držite glavu u neutralnom položaju.
– Pridržavajte vrat i glavu unesrećene osobe sve dok je ne preuzme hitna medicinska služba.
4. Ne pomičite unesrećenu osobu bez prijeke potrebe. Unesrećena osoba mora mirovati jer se na taj način sprečava nastanak novih ozljeda zbog mogućih pomaka koštanih ulomaka. Čekajte hitnu medicinsku službu uz unesrećenu osobu.
5. Zamolite pomagača da provjerava životne funkcije, da zaštiti unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline i primjeni sve postupke prve pomoći koji su potrebni.

Pokažite postupak imobilizacije ključne kosti.

Što su gnječne ozljede i koje komplikacije mogu nastati?

Ozljede nastale zbog pritiska teških predmeta.
Kad je unesrećena osoba dulje vrijeme nagnječena, to može uzrokovati opsežno oštećenje tjelesnih tkiva, posebice mišića. Zbog toga mogu nastati dvije ozbiljne komplikacije:
– čim se dugotrajni pritisak ukloni, brzo se može razviti šok kad tekućina iz tkiva prodre u ozlijeđeno tkivo
– tvari koje se nakupe u oštećenom mišićnom tkivu oko ozljede, kad prodru u optok krvi mogu uzrokovati zatajenje bubrega-taj proces je opasan i može biti i smrtonosan

Što je kratkotrajni gubitak svijesti i koji je postupak prve pomoći?

Kratkotrajni gubitak svijesti nastaje zbog privremenog smanjenja dotoka krvi u mozak, koji može biti reakcija na bol,iscrpljenost, nedostatak hrane, emotivni stres, dugotrajno mirno stajanje, naglo ustajanje itd.
Osoba koja je kratkotrajno izgubila svijest pada na pod. Koža joj je često blijeda, hlada i znojna.

Postupak prve pomoći:
1. Kleknite kraj osobe i provjerite svijest tako da joj nježno protresete ramena u uputite glasno i razgovijetno pitanje, primjerice „Čujete li me?“, „Što se dogodilo?“.
2. Ako je u trenutku provjere osoba već pri svijesti i reagira na vaš poziv otvaranjem očiju i odgovaranjem na pitanja, ostavite je u zatečenom ležećem položaju.
3. Provjerite imali ozljeda i zbrinite ih. Ako osoba nema drugih ozljeda, podignite joj noge do visine svojih ramena.
4. Ostanite uz osobu, promatrajte joj lice radi znakova oporavka, pratite i kad je god moguće bilježite životne funkcije (svijest, disanje).
5. Ako osoba počne povraćati,okrenite je na bok.
6. Otpustite sve tijesno pripijane odjevne predmete.
7. Pobrinite se da osoba ima dovoljno svježeg zraka; zamolite nekog od prisutnih da vam pomogne, a ostale da se udalje.
8. Svakako pitajte osobu za moguće postojeće bolesti.
9. Ako se stanje popravlja, pomozite osobi da se postupno podigne.
10. Ako se stanje pogoršava, ako se kratkotrajni gubitak svijesti ponavlja, ako postoji sumnja na problem sa srcem ili ako besvjesno stanje potraje dulje od dvije minute, pozovite hitnu medicinsku službu, a do njihovog dolaska pružite svu potrebnu prvu pomoć.

Pokažite kako se izvodi zavoj ramena trokutastom maramom.

Opišite postupak prve pomoći kod amputacijskih ozljeda.

1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu.
2. Postavite unesrećenu osobu u ležeći položaj.
3. Ranu na bataljku prekrijte sterilnom gazom i učvrstite je zavojem.
4. Krvarenje, koje u početku ne mora biti jako, zaustavite neposrednim pritiskom na ranu ili kompresivnim zavojem i podizanjem ozlijeđenog dijela tijela iznad ravnine srca.
Ako na taj način ne možete zaustaviti krvarenje i ako se ne radi o amputaciji prstiju, primijenite podvezivanje.

Postupak zaustavljanja krvarenja podvezivanjem:

– Koristite trokutastu maramu složenu u kravatu ili gumenu ili platnenu vrpcu širine oko 5cm.
– Što bliže iznad rane kružno postavite vrpcu i stežite je pomoću štapića uvučenog u čvor sve dok se ne zaustavi krvarenje. Učvrstite u tom položaju.
– Zapišite vrijeme kad ste postavili vrpcu.
– Vrpcu ne smijete skidati do dolaska hitne medicinske službe.

5. Pozovite hitnu medicinsku službu.
6. Mirovanjem ili imobilizacijom ozlijeđenog dijela tijela smanjite bol i širenje infekcije.
7. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline.
8. Žeđ ublažavajte vlaženjem usnica unesrećene osobe.
9. Zbrinite odvojeni dio tijela.

Postupak s potpuno odvojenim dijelom tijela – amputacijskom okrajinom:
– Zamotajte potpuno odvojeni dio tijela u sterilni materijal.
– Smjestite ga u plastičnu vrećicu i dobro je zatvorite.
– Sve stavite u drugu vrećicu ispunjenu vodom i ledom pa i tu vrećicu zatvorite.
– Sve omotajte tkaninom, novinama ili sličnim materijalom.
– Amputacijsku okrajinu ne smijete ispirati ili dezinficirati i zamrzavati.
– Zbrinutu amputacijsku nemojte zaboraviti predati djelatnicima hitne medicinske službe kad dođu po unesrećenu osobu.
Postupak kod djelomično odvojenog dijela tijela:
– Ne smijete prerezati preostale „veze“.
– Zaustavite krvarenje.
– Ukoliko je to moguće, vratite djelomice odvojeni dio tijela u „normalni“ položaj.
– Zamotajte sterilnom materijalom i učvrstite ga.

10. Pratite i kad je god moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne medicinske službe, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Što je kinetoza (bolest putovanja) i kako se može spriječiti njen nastanak?

Bolest kretanja je kratkotrajni zdravstveni poremećaj koji nastaje tijekom vožnje u raznim prijevoznim sredstvima. Praćen je mučninom, povraćanjem, bljedilom i znojenjem.
Načini sprječavanja nastanka bolesti:
1. Uzmite, barem pola sata prije puta, lijek koji se može kupiti u ljekarni.
2. Primijenite opće mjere za sprečavanje bolesti:
– smanjite izlaganje kretanju, glavu i tijelo čvrsto prislonite uz sjedalo
– smanjite vidnu aktivnost: nemojte čitati, pogled usmjerite u daljinu, zatvorite oči
– preusmjerite pozornost, pokušajte skrenuti misli na nešto drugo
– redovito prozračujte vozilo
– uzimajte hranu u manjim količinama, izbjegavajte pušenje i alkohol

Pokažite kako se izvodi zavoj glave trokutastom maramom.

Što su smrzotine (ozebline) i kako se pruža prva pomoć?

Smrzotine su otvorene ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura na ograničeni dio tijela. Najčešće se javljaju na prstima ruku, stopalima, uškama i nosu.
Postupak prve pomoći:
1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu.
2. Unesrećenu osobu smjestite na toplo.
3. Postavite unesrećenu osobu u udoban ležeći položaj.
4. Uklonite mokru odjeću, obuću i nakit s ozljeda.
5. Pokrijte smrzotinu sterilnim materijalom i rahlo zavijte bez zatezanja.
6. Mirovanjem ili imobilizacijom ozlijeđenog dijela tijela, smanjite bol i širenje infekcije.
7. Utoplite unesrećenu osobu i postupno zagrijavajte cijelo tijelo.
8. Pozovite hitnu medicinsku službu.
9. Ostanite uz unesrećenu osobu.
10. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne pomoći, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Ne smijete:
– trljati smrzotinu
– bušiti mjehure
– stavljati na ranu razne pripravke
– navlačiti odjeću
– direktno zagrijavati ozljedu

Što je dugotrajni gubitak svijesti i koji je postupak prve pomoći?

Dugotrajni gubitak svijesti je česta i po život opasna pojava kod ozljeda, naglo nastupajućih bolesti, utapanja, udara električne struje, otrovanja, itd.
Dubina gubitka svijesti može biti promjenjiva pa osoba u tom stanju može ponekad stenjati, mumljati, pokretati pojedine dijelove tijela,imati grčeve ili ne davati nikakve znakove života.

Bez obzira na uzrok koji je doveo do gubitka svijesti, život svake osobe u besvjesnom stanju ugrožen je gušenjem dok leži na leđima. Najčešće gušenje nastaje zbog spuštanja donje čeljusti i padanja jezika u ždrijelo, što dovodi do začepljenja dišnog puta. Osim toga osoba se može gušiti povraćenim sadržajem, krvlju, stranim predmetima i sl.
Nikada nemojte:
– osobi koja je izgubila svijest podizati glavu
– osobi koja je izgubila svijest davati vodu na usta
– osobu koja je izgubila svijest ostavljati samu bez nadzora
Postupak prve pomoći:
1. Kleknite uz unesrećenu osobu u visini njezinih prsiju, bliže ramenima.
2. Provjerite stanje svijesti unesrećene osobe tako da joj nježno protresete ramena i uputite glasno i razgovijetno pitanje, npr. „Čujete li me?“,“Što se dogodilo?“.
3. Glasno pozovite u pomoć nekog iz okoline.
4. Otvorite dišni put unesrećene osobe.
Prilikom otvaranja dišnog puta ostavite unesrećenu osobu u položaju u kojem ste je zatekli, a ako to nije moguće, pažljivo je okrenite na leđa.
5. Provjerite diše li unesrećena osoba normalno dok joj dišni put držite otvorenim.
Ako unesrećena osoba bez svijesti diše normalno, stavite je u bočni položaj.
Ako unesrećena osoba bez svijesti NE diše normalno, primijenite oživljavanje.

Pokažite zaustavljanje krvarenja izravnim pritiskom na ranu.

Opišite postupak zbrinjavanja rane sa stranim tijelom zabodenim u ranu.

– ako je u rani prisutno strano tijelo, imobilizirajte ga (učvrstite) u zatečenom položaju, bez obzira na kojem se dijelu tijela nalazi rana
– Postupak imobilizacije stranog tijela u rani:
– preko ili sa strane stranog predmeta stavite sterilnu gazu (ako nemate gazu upotrijebite čistu, suhu tkaninu)
– gazama, zavojima ili dostupnom tkaninom izravnajte razliku u visini između rane i stranog predmeta
– pažljivo oko toga omotajte zavoj – zavoj ne smije stezati strani predmet

Kako se pruža prva pomoć kod gnječnih ozljeda?

1. Smirite i bodrite unesrećenu osobu. Unesrećena osoba mora mirovati.
2. Postavite unesrećenu osobu u ležeći položaj.
3. Provjerite životne funkcije i primijenite neodgodive postupke ako su potrebni (zaustavite krvarenje, primijenite oživljavanje).
4. Pozovite hitnu medicinsku službu.
5. Zaštitite unesrećenu osobu od štetnog utjecaja hladnoće ili topline.
6. Napravite cjeloviti pregled i zbrinite prisutne ozljede (zbrinite lomove, potražite znakove unutarnjih ozljeda i šoka).
7. Ostanite uz unesrećenu osobu.
8. Pratite i kad god je moguće bilježite životne funkcije dok čekate dolazak hitne pomoći, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Pokažite kako se zaustavlja krvarenje podvezivanjem.

Nekoliko centimetara iznad rane zaveže se trokutasta marama, kravata ili šal dovoljno labavo da omogući zatezanje pomoću komadića drveta. Nakon dovoljno uvrtanja komadić drveta se fiksira da ne dozvoli odvrtanje. Potrebno je zapisati točno vrijeme postavljanja poveza, premotati, imobilizirati transportirati u odgovarajućem položaju u bolnicu.

Kako se provjerava disanje?

Održavajući dišni put otvorenim postavite svoj obraz i uho iznad usta i nosa unesrećene osobe, a pogled usmjerite prema njezinim prsima.
 Promatrajte podiže li se i spušta prsni koš
 Poslušajte čuje li se disanje
 Provjerite osjećate li dah na svom obrazu
Tim postupcima provjeravajte disanje najduže 10 sekundi.

U koji položaj se postavlja osoba s ozljedom trbuha?

Postavite unesrećenu osobu u ležeći položaj sa savijenim nogama u koljenu, a ako povraća u isti položaj na bok.

Pokažite kako se izvodi zavoj šake trokutastom maramom.

Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja diše.

Osobu treba staviti u bočni položaj kako bi joj održali prohodnost dišnog puta, i omogućili joj nesmetano disanje i spriječili gušenje.

U koji položaj se postavlja osoba sa ozljedom kralježnice?

Ako je bez svijesti, onda na bok, a ako je pri svijesti onda na leđa sa glavom i nogama u ravnini priljubljene uz podlogu. Poduprite glavu i vrat rukama i održavajte ih u neutralnom položaju.

Pokažite kako se postavlja kompresivni zavoj.

Opišite postupak prve pomoći kod osobe bez svijesti koja ne diše.

1. Čim ustanovite da unesrećena osoba bez svijesti ne diše normalno, odmah pozovite hitnu medicinsku službu ili zamolite nekoga u blizini da to učini.
2. Započnite oživljavanje sa vanjskom masažom srca.
– Kleknite pokraj prsnog koša unesrećene osobe
– Stavite korijen (meki jastučasti dio) dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti unesrećene osobe. Mjesto pritiska možete odrediti i preko odjeće, ne gubite vrijeme skidanjem košulje, veste ili drugih odjevnih predmeta.
– Na tu ruku stavite korijen dlana druge ruke. Isprepletite prste obje ruke. Pazite da vam prsi ne budu odignuti od površine prsnog koša.
– Pazite da vam ramena budu postavljena okomito točno u ravnini iznad prsne kosti unesrećene osobe. S ispruženim rukama utisnite prsni koš 5 do 6 cm . Laktovi moraju biti ispruženi, a u trenutku utiskivanja ramena se moraju nalaziti iznad prsne kosti. U takovom položaju možete iskoristiti težinu vlastitog tijela za pritisak koji mora biti kratkotrajan i snažan. Snagu pritiska treba prilagoditi tjelesnoj građi i uzrastu unesrećene osobe.
– Nakon svakog pritiska pustite da se prsa potpuno izravnaju. Tako će se krv ponovno vratiti u srce. Ne odvajajte ruke od prsne kosti.
– Pritisak mora trajati jednako koliko i otpuštanje pritiska.
– Izvršite 30 pritisaka brzinom od 100 do najviše 120 pritisaka u minuti. (Otprilike nešto manje od 2 pritiska po sekundi)
3. Započnite s umjetnim disanjem, primijenite dva upuha zraka. Prekrijte usta unesrećene osobe zaštitnom folijom za davanje umjetnog disanja.

Tehnika izvođenja umjetnog disanja:
– Zabacite glavu unesrećene osobe. Jednu ruku stavite na čelo unesrećene osobe. S palcem i kažiprstom zatvorite nosnice unesrećene osobe. S drugom rukom bradu unesrećene osobe držite podignutu kako bi usta bila otvorena.
– Normalno udišite, nagnite se prema naprijed i ustima potpuno obuhvatite usta unesrećene osobe.
– Polako upuhujte zrak u usta unesrećene osobe i istovremeno provjeravajte podižu li joj se prsa. Svako upuhivanje zraka mora trajati jednu sekundu. Ne primjenjujte više od dva upuha zraka (umjetna udisaja) prije vanjske masaže srca. Umjetno disanje primjenom dva upuha zraka ne smije trajati dulje od 5 sekundi.
4. Nastavite sa vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2. Nemojte prekidati oživljavanje radi provjere životnih funkcija.
5. Nastavite oživljavanje sve dok ne dođe kvalificirana osoba i preuzme oživljavanje ili dok se ne premorite.
Ako u bilo kojem trenutku unesrećena osoba počne disati, prekinite oživljavanje. Odmah provjerite prvo svijest, a zatim disanje. Ako je unesrećena osoba i dalje bez svijesti, a diše, postavite je u bočni položaj.

U koji položaj se postavlja osoba s ozljedom prsnog koša?

Polusjedeći položaj, nagnut prema strani ozljede.